Ljudi zombiji: Što se skriva iza snimke rulje koja se penje po zidovima kako bi linčevala muškarca u Pakistanu?

Po internetu se ovih dana širi jeziva snimka iz Pakistana gdje se svjetina okupila kako bi linčevala muškarca optuženog za skrnavljenje Kurana.

Netko je na Redditu objavio videozapis na kojem se vide razulareni članovi gomile kako se penju po vanjskim zidovima zgrade kako bi došli do stana optuženog, uz pojašnjenje kako snimka podsjeća na kultnu scenu iz filma zombi apokalipse World War Z – onu kada se zombiji pentraju jedni na druge i prave zombi piramidu kako bi se popeli uz zid Jeruzalema.

Mnogi su se zapitali što je u glavama tih ljudi koji se kao zombiji penju po zidovima, a upravo takva razmišljanja su predmet rada psihologa koji se bave fenomenom „ponašanja gomile“.

Gustave le Bon u svojoj knjizi „Psihologija gomile“ ističe kako činjenica, koja najviše udara u oči kod psihološke gomile, je ova: makar kakvi su pojedinci, koji je sačinjavaju, makar kako su srodni ili nesrodni u načinu života, zanimanju, značaju ili inteligenciji, oni već samom činjenicom, koja ih je preobrazila u gomilu, dobivaju neku zajedničku dušu, kojom osjećaju, misle i rade na način sasvim različit od onoga, kojim bi mislio, osjećao i radio svaki od njih zasebno.

„Psihološka je gomila privremeno biće, sastavljeno od heterogenih elemenata, koji su se na čas ujedinili, koje sačinjavaju neko živo tijelo, čine svojim udruženjem novo biće. Pojedinac, koji je dijelom psihološke gomile, on nije više svjestan svojih djela. Kod njega, kao i kod hipnotiziranog pojedinaca, izvjesne su podobnosti uništene, a druge se mogu dovesti do stepena krajnje granice u kojoj on ne mari na posljedice svojih postupaka u datom trenutku. Pod dojmom sugestije on će se s neodoljivom žestinom baciti na izvršenje izvjesnih postupaka. Gomila je intelektualno uvijek inferiornija od izoliranog čovjeka“, ističe Gustave Le Bon.

Upravo ova Le Bonova konstatacija o neodoljivoj žestini s kojom se gomila daje na izvršenje nekog čina podudara se s snimkama iz Pakistana, gdje je vidljivo kako se ljudi fanatično penju uz zidove ne mareći za svoju sigurnost.

On što se postavlja kao pitanje jeste što je to što ljude tjera na masovno djelovanje, posebno ono koje za cilj ima nasilje, a pojedini teoretičari poput Eliasa Canettija tvrde da je masovno okupljanje rezultat prirodne težnje ljudi za oslobađanjem od društvenog pritiska i hijerarhijske poslušnosti.

Pojedini teoretičari ističu kako akt linča osobama koje u njemu sudjeluju nudi rasterećenje od napetosti koju nameće svakodnevna borba za ekonomski i socijalni aspekt pojedinca, pa je s te strane shvatljivo i ponašanje napadača, onih koji su se okupili kako bi linčevali optuženog za bogohuljenje, ovo je za njih bio ekstreman način “ispuhivanja od svakodnevnih problema”, a dublji razlozi ovog čina su mnogo opakiji.

Naime, dok je u starijoj socijalnoj psihologiji i sociologiji linč bio istican kao primjer „pomahnitale gomile“ ili „rulje“, novija istraživanja naglašavaju instrumentalno-racionalne aspekte ponašanja, budući da se linč najčešće koristi, slično kao i drugi oblici kolektivnoga nasilja, radi ostvarenja moći i utjecaja pojedinaca ili skupina, najčešće paralelnih struktura vlasti, u nedemokratskoj i pravno neuređenoj zajednici.

Imajući to na umu, zanimljiva je i snimka iz Pakistanu gdje se na meti gomile koja je tražila linč našao pripadnik vjerske manjine – hindus kojeg je jedan musliman optužio za skrnavljenje Kurana. Gledajući stvari sa svim time na umu, jasniji su obrisi priče iz Pakistana, bijesna se svjetina okupila kako bi kaznila pripadnika manjine i poslala određenu političku poruku, možda onu o nepoželjnosti određene grupe.

Sukladno je to i mnogim medijskim izvještajima koji ukazuju na to da Pakistanu nije lako biti pripadnik manjinske vjerske skupine. Takav je slučaj i s hindusima koji žive u Islamskoj Republici Pakistan, koji se nalaze u stalnoj strepnji od lažnih optužbi, progona, zatvaranja pa čak i smrti, a upravo hindus je bio i nesretnik koji se našao na meti rulje spremne na linč sa snimke. Naime, u Pakistanu je na snazi još uvijek kontroverzni Zakon o blasfemiji koji predviđa smrtnu kaznu za svako vrijeđanje islamskih svetinja, a prema jednoj procjeni objavljenoj 2018. godine, u 10-ak godina u Pakistanu je 1 200 osoba optuženo za bogohuljenje. Ovaj sporni zakon, kako kažu stručnjaci za međunarodno pravo, daje prostora muslimanima Pakistana da osobne protivnike među kršćanima ili drugim manjinskim vjerskim skupinama eliminiraju ili utječu na to da oni napuste zemlju. Stoga su hindusi i kršćani prisiljeni biti itekako oprezni u odnosu prema muslimanima jer i najmanja prijava protiv njih može biti fatalna, a upravo iz tog konteksta lakše je shvatljiv slučaj iz Pakistana gdje se velika svjetina okupila ispred zgrade u kojoj je živio optuženi hindus te su se i penjali po zidovima da ga linčuju.


Objavljeno

u

autor/ica

Oznake:

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)